Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i RK Zagreb

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i RK Zagreb

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" vs. RK Zagreb

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj. RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.

Alvaro Načinović

Alvaro Načinović (Rijeka, 22. ožujka 1966.), hrvatski rukometaš.

Alvaro Načinović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Alvaro Načinović i RK Zagreb · Vidi više »

Božidar Jović

Božidar Jović (Banja Luka, 13. veljače 1972.), hrvatski je rukometaš rođen u Bosni i Hercegovini.

Božidar Jović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Božidar Jović i RK Zagreb · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Hrvatska · Hrvatska i RK Zagreb · Vidi više »

Igor Vori

Igor Vori (Sesvete, 20. rujna 1980.), bivši je hrvatski rukometaš i bivši trener RK Prvo plinarsko društvo Zagreb.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Igor Vori · Igor Vori i RK Zagreb · Vidi više »

Iztok Puc

Iztok Puc, (Slovenj Gradec, 14. rujna 1966. – San Diego, 20. listopada 2011.), slovenski i hrvatski rukometni reprezentativac.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Iztok Puc · Iztok Puc i RK Zagreb · Vidi više »

Lino Červar

Lino Červar (Delići kod Vrsara, Hrvatska, 22. rujna 1950.), hrvatski rukometni trener i bivši izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Lino Červar · Lino Červar i RK Zagreb · Vidi više »

Patrik Ćavar

Patrik Ćavar (Metković, 24. ožujka 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Patrik Ćavar · Patrik Ćavar i RK Zagreb · Vidi više »

Slavko Goluža

Slavko Goluža (Pješivac-Kula u općini Stolac, BiH, 17. rujna 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac i trener, odrastao je u Metkoviću.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Slavko Goluža · RK Zagreb i Slavko Goluža · Vidi više »

Vladimir Šola

Vlado Šola (Prisoje kod Tomislavgrada, 16. studenog 1968.) bivši je hrvatski rukometni vratar.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Vladimir Šola · RK Zagreb i Vladimir Šola · Vidi više »

Zlatko Saračević

Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961. – Koprivnica, 21. veljače 2021.), bio je hrvatski rukometaš i rukometni trener.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Zlatko Saračević · RK Zagreb i Zlatko Saračević · Vidi više »